Hormone proizvodi tijelo, a oni pokreću i kontroliraju mnoge funkcije u njemu. Ženski spolni hormoni zaduženi su za razvoj reproduktivnog sustava, regulaciju menstrualnog ciklusa, omogućuju začeće, trudnoću i dojenje.
U nastavku slijedi pregled ženskih spolnih hormona te njihove uloge u određenoj fazi ciklusa.
ŽENSKI SPOLNI HORMONI – PREGLED
Prvi dan menstrualnog ciklusa počinje lučenje FSH (folikulostimulirajući hormon). FSH potiče jajnike na razvoj jajne stanice, odnosno, razvoj folikula te lučenje estradiola.
LH (luteinizirajući hormon) raste pred ovulaciju, odnosno, njegov rast uzrokuje ovulaciju. Izaziva sazrijevanje jajne stanice i njeno otpuštanje iz jajnika u jajovod gdje se može dogoditi oplodnja, a taj proces naziva se ovulacija.
Kako raste nova jajna stanica, raste i ženski spolni hormon estrogen. Estradiol je jedan od estrogena te je glavni hormon folikularne faze menstrualnog ciklusa.
Raste djelovanjem FSH i najviši je neposredno prije ovulacije. Njegova uloga je važna u procesu sazrijevanja jajne stanice i zadebljanju stijenki maternice.
Osim toga, estrogen određuje vanjski izgled tijela, odgovoran je za razvoj ženskih spolnih karakteristika, pridonosi većoj prokrvljenosti kože te ju čini mekanom i glatkom. Također, smanjuje osjetljivost na bol te poboljšava pamćenje i raspoloženje.
Nadalje, ženski spolni hormon progesteron svoje najviše vrijednosti postiže nakon ovulacije. On je odgovoran za pripremu maternice kako bi prihvatila oplođenu jajnu stanicu. Također, smanjuje kontrakcije mišića maternice za sigurnu implantaciju zametka te sprečavanje spontanog pobačaja ili prijevremenog poroda. Progesteron luče jajnici, a u trudnoći posteljica.
Nakon ovulacije postoje 2 moguća scenarija:
ŽENSKI SPOLNI HORMONI – Došlo je do oplodnje
Nakon oplodnje u jajovodu, jajna stanica se dijeli unutar ovojnice kojom je okružena. Tako nastaje zametak, odnosno, embrij. Daljnjim dijeljenjem, broj stanica u zametku se povećava te ga nazivamo blastocista. On putuje jajovodom do maternice u koju dolazi 3 do 4 dana nakon ovulacije, odnosno oplodnje. Implantacija embrija, odnosno blastocista, u stijenku maternice počinje oko 2 do 3 dana kasnije. Daljnjim dijeljenjem stanica embrija nastaju i osnove za razvoj određenih organa i tkiva.
Nakon implantacije, blastocista u krvotok majke otpušta HCG (humani korionski gonadotropin). On je nužan za održavanje trudnoće. Žuto tijelo (lat. corpus luteum) je ostatak folikula jajnika koji je ispustio zrelu jajnu stanicu. HCG održava žuto tijelo i njegovu proizvodnju progesterona. Na taj način čuva trudnoću i sprječava ljuštenje endometrija. Nakon sazrijevanja posteljice u trudnoći, ona postaje glavni izvor hormona.
Razine HCG u prvim tjednima trudnoće rapidno rastu i to je znak uredne trudnoće. Lako se detektira u krvotoku ili u mokraći. Beta HCG može se naći u krvi otprilike 8 dana nakon ovulacije, odnosno 1 do 2 dana nakon implantacije ploda u maternici.
Tijekom trudnoće pojačano se luči ženski spolni hormon prolaktin (PRL). Ima utjecaj na metabolizam fetusa i majke u trudnoći i potiče stvaranje mlijeka te njegovo lučenja poslije porođaja. Također djeluje na regulaciju menstrualnog ciklusa te se i izvan trudnoće stvara u malim količinama.
ŽENSKI SPOLNI HORMONI – Nije došlo do oplodnje
Ukoliko nije došlo do oplodnje, razina progesterona se smanjuje. Progesteron priprema endometrij, odnosno, sluznicu maternice za potencijalnu trudnoću. Ako do trudnoće ne dođe, progesteron isto tako regulira i ljuštenje endometrija. To ljuštenje je menstruacija koja štiti od nastanka zloćudnih tvorbi endometrija.
Ako do oplodnje nije došlo kroz 24 sata, jajna stanica propada. Nekoliko dana prije kraja menstrualnog ciklusa, dolazi do propadanja žutog tijela, pada koncentracije progesterona i ostalih hormona u krvi, što dovodi do ljuštenja endometrija, odnosno menstruacije i početka novog ciklusa. S obzirom da progesteron djeluje sedativno i antidepresivno, njegovim padom se objašnjavaju promjene u raspoloženju i razdražljivost.
OSTALI HORMONI
Osim navedenih, u krvotoku žena nalazi se i niska koncentracija androgenih hormona. Androgeni su skupina hormona koji imaju ključnu ulogu u muškoj reproduktivnoj aktivnosti, ali su prisutni i kod žena.
Jedan od androgena jest testosteron. Njegove odgovarajuće razine su važne za zdravlje mišića i kostiju, dobro raspoloženje, kognitivnu i reproduktivnu funkciju te libido kod oba spola.
Manjak testosterona kod žena može dovesti do bolova u zglobovima, atrofije muskulature, umora, iscrpljenosti, slabijeg libida te suhe kože i kose. S druge strane, višak testosterona dovodi do pojačane dlakavosti, pojave akni te sindroma policističnih jajnika (PCOS).
HORMONSKA NERAVNOTEŽA
Do hormonske neravnoteže dolazi kada organizam proizvodi premalo ili previše određenih hormona te tako onemogućava optimalno funkcioniranje organizma. Promjene dolaze s godinama, a i ranije, kao posljedica niza utjecaja kao što su životni stil, prehrambene navike, stres ili nepravilan rad endokrinih žlijezda. Također, uzroci neravnoteže su i pretjerana konzumacija alkohola i kofeina, pušenje, nekvalitetan san, premalo fizičke aktivnosti kao i određena zdravstvena stanja i lijekovi.
PREPORUKA
Neovisno postoji li indikacija za vađenje spolnih hormona, preporuča se napraviti pretrage zbog uvida u njihovo djelovanje u organizmu. Stanje hormonske ravnoteže je od izuzetne važnosti za žensko zdravlje.
Koncentracija hormona u krvi mijenja se ovisno o fazi menstrualnog ciklusa. Stoga je važno pratiti preporuke za vađenje hormona, odnosno, na koji dan ciklusa se vadi koji hormon i ostale preporuke za ponašanje prije vađenja hormona.
